Trebate li pomoć?

Cilj velikog broja kaznenih djela je ostvarivanje dobiti za pojedinca ili skupinu koja ih izvršava. Pranje novca je prikrivanje ilegalnog podrijetla prihoda ostvarenih takvim kaznenim djelima. Ovaj je proces od presudne važnosti kako bi se neprestano suprotstavljali aktivnostima pranja novca.

Prodaja ilegalnog oružja, krijumčarenje i aktivnosti organiziranog kriminala, uključujući, na primjer, trgovinu drogom i prostituciju, mogu generirati ogromne količine novca. pronevjera, trgovanje povlaštenim informacijama, mito i prijevare putem računala također mogu donijeti veliku zaradu i potaknuti na "legalizaciju" nezakonito stečene dobiti putem pranja novca.

Kada kriminalna aktivnost donese veliku zaradu, pojedinac ili skupina koji stoje iza toga moraju pronaći način da upravljaju tim sredstvima, a da ne skrenu pažnju na nezakonitu aktivnost ili uključene osobe. Kriminalci to postižu prikrivanjem izvora sredstava, mijenjanjem njihova oblika ili premještanjem sredstava na mjesto na kojem će manje upadati u oči.

Radna skupina za financijske mjere borbe protiv pranja novca (FATF) osnovana je na summitu G7 u Parizu 1989. godine kako bi se razvila koordinirani međunarodni odgovor na sve veću zabrinutost zbog pranja novca. Ubrzo su razvili 40 preporuka koje propisuju mjere koje nacionalne vlade trebaju poduzeti za učinkovitu provedbu programa protiv pranja novca.

Izraz "sprječavanje pranja novca" odnosi se na sve politike i zakone koji obvezuju financijske institucije na aktivno praćenje svojih klijenata kako bi se spriječilo pranje novca i korupcija.

Postupci i pravila za sprječavanje pranja novca koordiniraju nacionalna tijela (npr. NCA u Ujedinjenom Kraljevstvu) i međunarodne organizacije (npr. FATF ili Ured UN-a za droge i kriminal). Svi oni neprestano rade na suzbijanju aktivnosti pranja novca.

Uredba o AML-u temelji se na 5. direktivi o sprječavanju pranja novca: 19. lipnja 2018. 5. direktiva o sprječavanju pranja novca (Direktiva (EU) 2018/843), kojom se izmjenjuje 4. direktiva o sprječavanju pranja novca, objavljena je u Službenom listu Europske unije. Države članice morale su ovu direktivu prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 10. siječnja 2020.

Ovim izmjenama i dopunama značajno je poboljšana sposobnost Unije da spriječi zlouporabu financijskog sustava u svrhe pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

Ove izmjene uvedene su kako bismo:

• Povećajte transparentnost uspostavom javno dostupnih registara za tvrtke, trustove i druga pravna uređenja;
• Povećanje ovlasti jedinica za financijsku obavještajnu službu u EU i omogućavanje pristupa širokom spektru informacija za obavljanje njihovih zadataka;
• Ograničavanje anonimnosti vezane uz virtualne valute i pružatelje usluga novčanika, ali i za prepaid kartice;
• Proširenje kriterija za ocjenu zemalja s visokim rizikom i poboljšanje mjera zaštite za financijske transakcije iz tih zemalja i prema njima;
• uspostava registara ili sustava za dohvaćanje podataka o središnjim bankovnim računima u svim državama članicama;
• Poboljšanje suradnje i razmjene informacija između nadzornih tijela za sprječavanje pranja novca, kao i između njih i nadzornih tijela za zaštitu korisnika financijskih usluga te Europske središnje banke.