Što je pranje novca?
Što je pranje novca?
Cilj velikog broja kaznenih djela ostvarivanje je dobiti za pojedinca ili skupinu koja djelo provodi. Pranje novca obrada je prihoda ostvarenih kaznenim djelima u svrhu prikrivanja njihovog nezakonitog podrijetla. Taj je postupak od ključne važnosti jer kriminalcima omogućuje ostvarivanje dobiti bez ugrožavanja izvora.
Nezakonitom trgovinom oružjem, krijumčarenjem i aktivnostima u okviru organiziranog kriminala, uključujući, primjerice, trgovinu drogom i prostitucijske lance, mogu se ostvariti ogromni prihodi. Pronevjerom, trgovanjem na temelju povlaštenih informacija, podmićivanjem i sustavima računalnih prijevara također se može ostvariti velika dobit i stvoriti poticaj za "ozakonjenje" nezakonito stečene dobiti putem pranja novca.
Kada se kriminalnom aktivnošću ostvari značajna dobit, upleteni pojedinac ili skupina moraju pronaći način da upravljaju sredstvima bez privlačenja pozornosti na temeljnu aktivnosti ili uključene osobe. Kriminalci to čine prikrivanjem izvora, promjenom oblika aktivnosti ili prebacivanjem sredstava na mjesto gdje postoji manja mogućnost privlačenja pozornosti.
Kao odgovor na rastuću zabrinutost zbog pranja novca, na samitu skupine G-7 1989. godine u Parizu osnovana je Radna skupina za financijsko postupanje (FATF, engl. Financial Action Task Force) s ciljem razvoja koordiniranog međunarodnog odgovora. Jedan od prvih zadataka FATF-a (Radne skupine za financijsko postupanje, engl. Financial Action Task Force) sastojao se u osmišljavanju preporuka, njih ukupno 40, kojima se utvrđuju mjere koje bi nacionalne vlade trebale poduzeti za provedbu učinkovitih programa za sprječavanje pranja novca.
Što je AML (sprječavanje pranja novca, engl. anti-money laundering)?
Pojam "sprječavanje pranja novca" konkretno se odnosi na sve politike i zakonodavne akte koji financijske institucije primoravaju na proaktivni nadzor svojih klijenata kako bi se spriječilo pranje novca i korupcija.
Postupke i politike AML-a (sprječavanja pranja novca, engl. anti-money laundering) koordiniraju vlasti (npr. NCA (Nacionalna agencija za kriminalitet, engl. National Crime Agency) u Ujedinjenoj Kraljevini) i međunarodne organizacije (npr. FATF (Radna skupina za financijsko postupanje, engl. Financial Action Task Force) ili Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal). Svi oni neprekidno sudjeluju u izazovnim aktivnostima borbe protiv pranja novca.
Uredba o sprječavanju pranja novca koja se temelji na Petoj direktivi o sprječavanju pranja novca:
Peta direktiva o sprječavanju pranja novca (Direktiva (EU) 2018/843), koja predstavlja izmjenu Četvrte direktive o sprječavanju pranja novca, objavljena je 19. lipnja 2018. u Službenom listu Europske unije. Države članice morale su prenijeti tu Direktivu do 10. siječnja 2020.
Učinjene izmjene uvele su značajno poboljšanje s ciljem bolje pripremljenosti Unije za sprječavanje korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
Izmjene su uvedene u svrhu:
povećanja transparentnosti uspostavom javno dostupnih registara za tvrtke, zaklade i ostale pravne aranžmane
povećanja ovlasti financijsko-obavještajnih jedinica EU-a i pružanja pristupa opsežnim informacijama koje služe provođenju njihovih zadataka
ograničavanja anonimnosti u pogledu virtualnih valuta i davatelja usluga novčanika, no i u pogledu kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima
proširenja kriterija za procjenu visokorizičnih trećih zemalja i poboljšanja mjera zaštite za financijske transakcije u te zemlje i iz njih
uspostave centraliziranih registara ili sustava za dohvat podataka o bankovnim računima u svim državama članicama
poboljšanja suradnje i povećanja razmjene informacija između nadzornih tijela za sprječavanje pranja novca i tijela bonitetnog nadzora te Europske središnje banke